Naučni fundus Crne Gore bogatiji je za Monografiju „Zeta”, objavljenu nakon višemjesečnog istraživačkog rada grupe autora. Izdavač je Opština u okviru Glavnog grada Golubovci.
Monografija „Zeta” detaljno, sistematski i naučno vrednuje teritoriju sadašnje opštine u okviru Glavnog grada Golubovci ili geografsku oblast Crne Gore između Podgorice i Skadarskog jezera, odnosno Malesije i Malog Blata. Autori su uspjeli da sačine uspješnu publikaciju koristeći se različitim metodama, počev od neposrednog posmatranja, intervjua, do analiza dokumentacije i češljanja istorijske građe. Ovaj naučni rad je sam po sebi svojevrsna zaliha koju je moguće dopunjavati i analizirati, matrica na kojoj će istraživači moći da rade. Arheološki podaci ukazuju na to da je na prostoru Zete moguće pratiti život ljudi – od paleolita, preko bronzanog i gvozdenog doba, helenizma, Rima do ranog i kasnog srednjeg vijeka. Ova oblast je kroz istoriju jednostavno povezivala balkanski i mediteranski svijet.
Redakcija je radila u timu, a urednik Monografije „Zeta” je prof. dr Živko Andrijašević, autor više od 150 naučnih radova.
– Monografija pokazuje da je Zeta prostor burne političke istorije i brojnih specifičnosti društvenog života, ali i prostor kulture koji obiluje raznovrsnim materijalnim i nematerijalnim nasleđem. Malo se gdje, na zaista nevelikom prostoru, našlo toliko arheoloških nalazišta i sakralnih spomenika kao na području Zete, tako da ona u crnogorskim okvirima predstavlja specifičan prostor kulture. Pored toga, Zeta se može smatrati i crnogorskom oblašću koja je izgradila specifičan oblik društvenog života, koji je i danas privlačan kao predmet etnografskih izučavanja. S druge strane, savremene karakteristike Zete ukazuju na njene izuzetne ekonomske potencijale i idealnu komunikacijsku poziciju, kao i na napredak koji je u svom društveno-ekonomskom razvoju ostvarila. Zbog toga ova monografija ima za cilj da afirmiše ne samo nasleđe i prošlost Zete već i njen savremeni razvoj i potencijale, pomažući da znanja o njoj budu pregledna i lako dostupna – napisao je u uvodnoj riječi Živko Andrijašević.
Andrijašević pojašnjava da je planirano da monografija posjeduje odabranu sumu novih i postojećih znanja o Zeti i da se ova znanja čitaocima predstave na jednostavan i pristupačan način.
– To znači da namjera redakcije nije bila da ovom publikacijom dobijemo još jednu istoriju Zete, koja bi počivala na plemenskom predanju, niti da dobijemo statistički pregled njene prošlosti i sadašnjosti. Redakcija se zbog toga opredijelila za koncepciju da onima koji monografiju budu pisali nametne obavezu da sačine naučni pregled prošlosti i sadašnjosti Zete, njenog kulturnog nasleđa i društvenih osobenosti, odaberu sumu neophodnih i pouzdanih znanja, koja knjigu čine naučno utemeljenom i popularnom za najširi krug čitalaca. Ukratko, cilj je bio dobiti publikaciju koja može poslužiti naučnicima – istraživačima kao podsticaj za nova izučavanja Zete, ali i kao štivo koje će doprinijeti afirmaciji i popularizaciji njene prošlosti i sadašnjosti. Koncepcija koju je usvojila redakcija sadržala je i preporuku da monografija ni na koji način ne bude replika ili negacija publikacija o Zeti koje su se ranije pojavile, kao i da ona ne služi bilo kojoj ideološkoj struji u crnogorskom javnom i političkom životu – napisao je Andrijašević.
Pisanje odjeljka o arheološkom nasleđu povjereno je Mitri Cerović dok je etnografsko i kulturno nasleđe Zete obradila Tanja Vujović. To su segmenti za one čitaoce koji ne vole „suvu” istoriju. Tu ćete naći nebrojeno mnogo razvrstanih podatka o spomenicima matrijalne kulture – obrađeni su arheološki lokaliteti Mjace i Velja Ledina, stari gradovi, odnosno utvrde Oblun, Balšin grad i tvrđava na Vranjskoj gori, sakralni objekti – tridesetak crkava od kojih su dvije u ruševinama. Od tri džamije očuvani su ruševni ostaci jedne u Goričanima, stari mostovi, pazarišta, ublovi... Obrađeni su običaji, pa legende zetskog kraja kako su se Vukovci „izmakli” od Morače, zašto su se odive zvale Kosara. Pisano je i o tome da je car Dušan živio u Matagužima kao i o nesuđenoj balkanskoj carici Danici Perunovoj, stradanju vladike Danila Petrovića 1702. kada se digla sva Zeta da bi skupili zlatni otkup... Tu je segment o običajima, kao i još jedna potvrda da je kumstvo najutemeljeniji i najduže očuvani oblik beskrvnog srodstva. Opisana je i kulinarska tradicija, pa se konačno može otkriti šta je zapravo zetski kolač.
Iz pera Slađane Anđušić možete pročitati zanimljivo poglavlje o savremenom društvenom razvoju Zete. Savršenom preciznošću, po principu Ius est ars boni et aequi, pravo je umijeće dobrog i pravičnog, obrađeni su podaci o saobraćaju, stanovništvu, prostornom planiranju, Nacionalnom parku Skadarsko jezero, administrativnom razvoju i političkom životu.
Prvih decenija 20. vijeka počeo je razvoj sporta u Zeti, a kako je tekao do današnjih dana zapisao je Zarija Kračković. U monografiji ćete naći da je FK Napredak 1923. godine na Trešnjici igrao sa FK Borcem iz Podgorice 2:2, da je prvu fudbalsku loptu donio Kaplan Mustagrudić iz Goričana na poklon komšiji Rizu Adžagiću. U štivu ćete se informisati i o uspjesima legendarnog atletičara Mirka Vujačića, a u dresovima prepoznati i neke političare.
Sve o prosvjeti i zdravstvu što jedna ovakva publikacija treba da ima napisao je dr Novica Vujošević, dok je ekonomski razvoj Zete u savremenom dobu obradio dr Ilija Kračković. Mr Ivan Tepavčević napisao je pregled istorije Zete od doseljavanja Slovena do kraja XX vijeka. Lekturu potpisuje dr Miodarka Tepavčević.
Pored autorskog tima, na izradi knjige radila su i dva tima istraživača, čiji je zadatak bio da izvrše selektivna arhivska istraživanja, kojima će se proširiti fond znanja o nekim periodima iz prošlosti Zete. Istraživanja su obavljena u domaćim arhivima i bibliotekama u Cetinju i Podgorici.
Monografija „Zeta” objavljena je povodom 10 godina postojanja Gradske opštine Golubovci, na inicijativu Dušana Radonjića, predsjednika GO.
Lj.MINIĆ
Originalne ilustracije
Čitaocima će sigurno biti interesante i brojne ilustracije, dokumenti, stare fotografije i novinske vijesti. Tako recimo možete pročitati kako je „Cetinjski vjesnik” u oktobru 1911. godine izvještavao o koleri u Zeti ili „Glas Crngorca” 1907. godine o zemljoradničkoj zadruzi u Golubovcima.
Prvi put objavljena fotografija novca sa Obluna
Poseban segment monografije Zeta su fotografije. Većina ih je rađena namjenski, a autor je Dejan Starčević. Mnogi od zabilježenih predjela se objavljuju prvi put. Među takvim je i fotografija novac sa Obluna.